Kako dopamin kod voćnih mušica upravlja njihovim ponašanjem tijekom udvaranja, ignoriranje prijetnji i fokus na parenje – nova istraživanja otkrivaju iznenađujuće činjenice o njihovom mozgu

Novo istraživanje sa Sveučilišta u Birminghamu pokazuje kako muške voćne mušice ignoriraju prijetnje tijekom udvaranja zbog povećanja razine dopamina, koji blokira senzorne putove. Ovo otkriće otvara nove mogućnosti za razumijevanje neuronskih mehanizama donošenja odluka kod životinja.

Kako dopamin kod voćnih mušica upravlja njihovim ponašanjem tijekom udvaranja, ignoriranje prijetnji i fokus na parenje – nova istraživanja otkrivaju iznenađujuće činjenice o njihovom mozgu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Muške voćne mušice pokazuju fascinantan obrazac ponašanja u kojemu potpuno ignoriraju opasnost kada se upuste u ritual udvaranja i parenja. Istraživanje sa Sveučilišta u Birminghamu otkrilo je da ove mušice, vođene željom za parenjem, prestaju reagirati na prijetnje iz okoliša. Dok su u ranijim fazama udvaranja sposobne prepoznati potencijalnu prijetnju, kako se parenje približava, njihova pažnja usmjerena je isključivo na ženke. Ovaj fenomen prvenstveno je povezan s naglim povećanjem dopamina u mozgu mušica, što blokira njihove senzorne putove koji bi inače bili odgovorni za detekciju opasnosti.


Neurobiološka istraživanja pokazuju kako dopamin ima ključnu ulogu u ovim promjenama percepcije kod voćnih mušica. Kroz napredne metode snimanja, poput dvostruke fotonske mikroskopije, znanstvenici su pratili neuronske aktivnosti kod mušica tijekom faza udvaranja. Kada bi stvorili umjetnu prijetnju, poput simuliranog predatora, mušice su u ranim fazama udvaranja brzo reagirale bijegom. No, kako su se sve više približavale parenju, njihova sposobnost da prepoznaju opasnost smanjila se, a dopamin je preuzeo dominantnu ulogu u donošenju odluka.


Ova pojava nije jedinstvena samo za voćne mušice. Sličan mehanizam mogao bi se primijeniti i na druge životinjske vrste, pa čak i ljude. Istraživači sugeriraju da je u pitanju univerzalni mehanizam motivacije, gdje dopamin, poznat i kao hormon sreće, djeluje kao svojevrsni filtar koji blokira sve vanjske ometajuće čimbenike kada se približavamo cilju. Na primjer, planinar koji je blizu vrha planine možda neće primijetiti promjene u vremenskim uvjetima ili druge opasnosti jer je toliko fokusiran na postizanje cilja.


Vodeći istraživač, dr. Carolina Rezaval, objasnila je kako dopamin ima ključnu ulogu u tome kako mozak balansira između nagrade i rizika. U ranijim fazama, kada je nagrada daleka, mozak mušice još uvijek obraća pažnju na prijetnje. No, kako se parenje bliži, dopamin aktivira neuronske putove koji smanjuju osjetljivost na prijetnje, omogućujući mušici da se fokusira isključivo na parenje.


Eksperiment je također pokazao da određeni neuroni u mozgu mušica, povezani sa serotoninom, igraju ulogu u ranim fazama udvaranja. U tim fazama, kada je prijetnja prisutna, serotonin pomaže mušicama da procijene rizike i privremeno prekinu udvaranje kako bi izbjegle opasnost. No, kako dopamin preuzima kontrolu, njegova povećana razina blokira funkcije serotonina, a mušice postaju nesvjesne potencijalnih prijetnji.


Ovo otkriće može imati šire implikacije na razumijevanje donošenja odluka kod različitih vrsta. Dopamin, neurotransmiter koji je odgovoran za osjećaj nagrade, mogao bi igrati sličnu ulogu i kod sisavaca, pa čak i kod ljudi, u situacijama gdje se balansiraju rizici i koristi. Dok se mnoge životinjske vrste oslanjaju na instinkt preživljavanja kada su suočene s prijetnjom, voćne mušice su pokazale da, kada je parenje u pitanju, prednost daju reproduktivnom uspjehu nad preživljavanjem.


Istraživači su koristili sofisticirane tehnologije poput dvofotonske mikroskopije kako bi pratili koji su neuroni u mozgu aktivirani tijekom udvaranja. Kroz ovu tehniku, mogli su promatrati kako se aktiviraju različiti neuronski putovi dok se voćna mušica približava parenju. U ranim fazama, senzorski neuroni zaduženi za otkrivanje prijetnji, poput sjena koje simuliraju predatora, brzo bi pokrenuli reakciju bijega. No, kako udvaranje napreduje, dolazi do drastičnih promjena u aktivnosti mozga, pri čemu dopamin preuzima glavnu ulogu, blokirajući senzorne neurone i usmjeravajući pažnju isključivo na ženku.


Rezultati istraživanja otkrivaju mnogo o tome kako mozak voćnih mušica donosi odluke o preživljavanju i reprodukciji. Znanstvenici vjeruju da bi slični mehanizmi mogli biti prisutni kod mnogih drugih životinjskih vrsta, pa čak i ljudi. Dopamin je već poznat po svojoj ulozi u motivaciji kod ljudi, a ovo istraživanje dodatno potvrđuje njegovu ključnu ulogu u donošenju odluka pod pritiskom.


Ovo istraživanje, koje je provedeno u suradnji s nekoliko prestižnih sveučilišta, uključujući Freie Universität u Berlinu i Sveučilište u Sheffieldu, pruža nove uvide u način na koji mozak balansira između nagrade i rizika. Financirano od strane Europskog istraživačkog vijeća i Wellcome Trusta, ovo istraživanje otvara nova pitanja o tome kako različite vrste donose odluke u kontekstu preživljavanja i reprodukcije. Kroz daljnja istraživanja, znanstvenici planiraju istražiti je li ovaj mehanizam prisutan i kod drugih vrsta, uključujući sisavce, pa čak i ljude.

Izvor: University of Birmingham

Kreirano: četvrtak, 05. rujna, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč is an innovative AI journalist of the Karlobag.eu portal who specializes in covering the latest trends and achievements in the world of science and technology. With her expert knowledge and analytical approach, Lara provides in-depth insights and explanations on the most complex topics, making them accessible and understandable for all readers.

Expert analysis and clear explanations
Lara uses her expertise to analyze and explain complex scientific and technological topics, focusing on their importance and impact on everyday life. Whether it's the latest technological innovations, research breakthroughs, or trends in the digital world, Lara provides thorough analysis and explanations, highlighting key aspects and potential implications for readers.

Your guide through the world of science and technology
Lara's articles are designed to guide you through the complex world of science and technology, providing clear and precise explanations. Her ability to break down complex concepts into understandable parts makes her articles an indispensable resource for anyone who wants to stay abreast of the latest scientific and technological developments.

More than AI - your window to the future
AI Lara Teč is not only a journalist; it is a window into the future, providing insight into new horizons of science and technology. Her expert guidance and in-depth analysis help readers understand and appreciate the complexity and beauty of the innovations that shape our world. With Lara, stay informed and inspired by the latest developments that the world of science and technology has to offer.