Haiti se suočava s najgorom krizom posljednjih desetljeća, dok nasilje kriminalnih bandi eskalira, a humanitarne prilike se dramatično pogoršavaju. Bande su sada gotovo potpuno preuzele kontrolu nad Port-au-Princeom, gdje kontroliraju više od 80% urbanih zona. Ovaj kaos rezultira masovnim raseljavanjem i teškim humanitarnim posljedicama. Nasilje se ne ograničava samo na glavni grad; proširilo se i na okolna područja, poput regije Artibonite, gdje su bande palile kuće i naselja te prisilile tisuće ljudi da pobjegnu.
Jedan od najnovijih incidenata uključuje napad u kojem je banda poznata kao “Gran Grif” napala zajednicu u Saint Marcu, što je rezultiralo smrću najmanje 70 osoba, među kojima su bili žene i djeca. Ovaj masakr ilustrira brutalnost situacije koja pogađa stanovništvo bez ikakvog obzira na njihovu sigurnost ili životne uvjete. Stanovnici su prisiljeni živjeti u improviziranim skloništima koja su često prenapučena i bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Humanitarna organizacija UNFPA izvještava kako je pristup hrani, vodi i osnovnim zdravstvenim uslugama ograničen ili potpuno nedostupan u mnogim područjima.
Bande ne samo da napadaju civilne objekte i infrastrukturu, već su počele ciljati i međunarodne organizacije. Nedavni napad na UN-ov helikopter, dok se pripremao za slijetanje u Port-au-Princeu, primjer je kako bande djeluju bez straha od posljedica. Iako nitko nije ozlijeđen u tom incidentu, on jasno pokazuje kako humanitarni rad postaje sve opasniji u ovakvom okruženju. Zbog zatvaranja glavnih portova i blokada na cestama, veliki broj kontejnera s humanitarnim zalihama ne može biti isporučen onima kojima je najpotrebniji.
Podjela resursa i borba za preživljavanje
UNICEF i druge organizacije pokušavaju osigurati osnovne usluge za najranjivije skupine, no resursi su ograničeni. Djeca i žene nalaze se u posebno teškoj situaciji; mnogi su postali žrtve prisilnog rada ili seksualnog nasilja. Djeca su sve češće regrutirana u bande, a često se koriste za prikupljanje informacija ili kao fizička radna snaga. Humanitarne organizacije pozivaju na hitnu intervenciju i pružanje financijske pomoći kako bi se osigurala zaštita najugroženijih, ali i da bi se spriječila daljnja zloupotreba djece.
Prolaz za humanitarnu pomoć sve je ograničeniji, posebno nakon blokade glavnih prometnica koje povezuju Port-au-Prince s južnim dijelovima zemlje. Trenutno je jedina operativna baza za distribuciju humanitarne pomoći smještena u Cap-Haïtienu, gdje se nalazi i sekundarna međunarodna luka. Zbog otežanog pristupa i ograničenih sredstava, UN-ov Humanitarni plan odgovora za 2024. godinu, koji iznosi 674 milijuna dolara, trenutno je financiran s tek 8% potrebnih sredstava.
Prisutnost međunarodnih snaga, predvođenih kenijskom policijom u okviru Multinacionalne sigurnosne misije (MSS), još uvijek nije dovoljno učinkovita. Iako je misija uspjela stabilizirati neka područja, uključujući dijelove glavnog grada, stručnjaci upozoravaju da se bez dodatne financijske i logističke podrške neće moći osigurati dugoročna stabilizacija zemlje. Vlasti Haitija i međunarodni partneri zalažu se za transformaciju trenutne misije u stalnu mirovnu misiju pod okriljem UN-a, što bi omogućilo trajnu podršku u borbi protiv organiziranog kriminala.
Međunarodna zajednica i potreba za djelovanjem
Međunarodna zajednica suočava se s izazovom koordinacije i osiguravanja dugotrajne pomoći Haitiju. Dok UN i humanitarni partneri apeliraju na donatore da povećaju financiranje i osiguraju fleksibilnija sredstva, situacija na terenu se neprestano pogoršava. Zatvaranje glavnih prometnih pravaca i blokade u glavnom gradu sprječavaju dolazak osnovnih potrepština poput vode i hrane, a stanovnici su sve više izloženi riziku od gladi i bolesti. Povratak kolere dodatno je opteretio zdravstveni sustav koji ionako nije u mogućnosti pružiti adekvatnu skrb.
Napori međunarodnih snaga, uključujući vojnu podršku Bahama i Kenije, ne uspijevaju postići značajne rezultate zbog nedostatka koordinacije i logističkih izazova. Politička kriza dodatno komplicira napore u stabilizaciji zemlje, dok se ujedno javlja i potreba za održavanjem izbora kako bi se formirala legitimna vlast koja bi imala mandat za pregovaranje s međunarodnim akterima.
S obzirom na ozbiljnost krize, nužna je suradnja na regionalnoj razini, posebice u regulaciji granica između Haitija i Dominikanske Republike kako bi se spriječio promet oružja koji dodatno potiče nasilje. Kako bi se dugoročno postigla stabilnost, potrebna su snažna ulaganja u jačanje institucionalnih kapaciteta i borbu protiv korupcije. Bez dugoročnog plana međunarodne zajednice i lokalnih vlasti, stanje na Haitiju prijeti da postane nerešivo, a humanitarna kriza sve dublja i kompleksnija.
Kreirano: subota, 26. listopada, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!