Opovrgavanje dezinformacija u vezi s izborima jedno je od ključnih oruđa u borbi za očuvanje demokratskih procesa, no sve više istraživanja pokazuje da ti napori često ne postižu željene rezultate. Čak i kad ovlaštene institucije, mediji ili političke ličnosti pokušaju ispraviti netočne informacije, umjesto da promijene mišljenje ljudi, oni često dodatno učvrste svoja izvorna uvjerenja. To je fenomen poznat kao "backfire effect", gdje su pojedinci skloniji odbaciti nove informacije ako one proturječe njihovim već formiranim stavovima.
Istraživači sa MIT-a i Sveučilišta Kalifornija proučavali su mehanizme koji stoje iza tih reakcija te su stvorili računalni model koji analizira različite faktore koji utječu na uspjeh opovrgavanja dezinformacija o izborima. Njihovo istraživanje ukazuje na to da je jedan od ključnih faktora u ovom procesu razina sigurnosti koju pojedinci imaju u svoja prvotna uvjerenja. Ljudi koji su vrlo sigurni u svoja uvjerenja mnogo teže mijenjaju mišljenja, čak i kada im se predoče dokazi koji su u suprotnosti s njihovim stavovima. S druge strane, pojedinci koji su manje sigurni u svoje uvjerenje skloniji su prihvaćanju novih informacija i promjeni mišljenja.
Utjecaj autoriteta i percepcija pristranosti
Još jedan važan faktor u opovrgavanju je percepcija autoriteta koji te informacije prenosi. Ako ljudi vjeruju da je izvor informacija nepristran i motiviran točnošću, veća je vjerojatnost da će prihvatiti te informacije. Primjerice, kada je Fox News, mreža tradicionalno naklonjena republikanskoj opciji, priznala pobjedu Josepha Bidena u Arizoni tijekom predsjedničkih izbora 2020., to je imalo značajan utjecaj na one koji su očekivali drugačiji ishod. S obzirom na ovu percepciju nepristranosti, gledatelji su bili skloniji prihvaćanju rezultata, čak i ako su prvotno vjerovali suprotno.
Opovrgavanje je učinkovitije kada dolazi iz izvora koji je percipiran kao nepristran, te kada je autoritet koji prenosi informaciju prepoznat kao motiviran istinom. U studiji koju su proveli znanstvenici sa MIT-a, analizirano je više od 200 različitih scenarija u kojima su se mijenjale percepcije o pristranosti autoriteta i sigurnosti u početna uvjerenja. Studija je pokazala da u većini scenarija, bez obzira na napore da se opovrgne netočna informacija, uvjerenja ostaju podijeljena. U nekim slučajevima, ta podjela postaje još izraženija.
Kada opovrgavanje uspijeva?
Unatoč ovim pesimističnim nalazima, studija je također pokazala da postoji prostor za uspjeh. Naime, pod određenim okolnostima, ljudi mogu promijeniti svoja uvjerenja i prihvatiti legitimne informacije o ishodu izbora. Ključ za uspjeh opovrgavanja leži u početnoj nesigurnosti pojedinca te u percepciji da je izvor informacija nepristran i točan. Kada ljudi već imaju sumnje u svoja uvjerenja, a autoritet koji im prenosi informacije prepoznaju kao nepristran, oni su skloniji mijenjanju svojih stavova. Zanimljiv je primjer iz predsjedničkih izbora u SAD-u 2020., kada su neki republikanski guverneri priznali pobjedu demokrata u svojim državama, unatoč pritisku vlastitih političkih krugova. Ta vrsta priznanja, koja dolazi od političkih figura koje su inače povezane s protivničkom stranom, može imati značajan utjecaj na prihvaćanje stvarnosti izbora.
Računalni modeli u predviđanju uspjeha opovrgavanja
U svrhu detaljnijeg razumijevanja tih procesa, istraživači su koristili računalni model temeljen na Bayesovoj inferenciji, koji omogućuje kontinuirano ažuriranje predviđanja o uvjerenjima ljudi kako primaju nove informacije. Ovaj model tretira opovrgavanje kao akciju koju poduzima pojedinac iz svojih vlastitih razloga, a promatrači potom interpretiraju motive iza tih radnji. Ovisno o toj interpretaciji, promatrači mogu ili ne moraju promijeniti svoja uvjerenja o rezultatu izbora.
Studija ne pretpostavlja da su bilo koja uvjerenja nužno netočna ili da je bilo koja grupa ljudi iracionalna. Istraživači su modelirali različite scenarije u kojima je autoritet pokušao opovrgnuti uvjerenja jedne grupe o legitimnosti izbornog rezultata. Svaki put, istraživači su mijenjali razine sigurnosti u izvorna uvjerenja, kao i percepcije o motivima autoriteta. U nekim slučajevima, grupe su vjerovale da je autoritet motiviran točnošću, dok su u drugim smatrali da autoritet nije bio pristran prema određenom stajalištu. Rezultati su pokazali da je u većini slučajeva polarizacija uvjerenja ostala prisutna, a u nekim situacijama čak i dodatno narasla.
Važnost nezavisnih promatrača
Kako se približavaju novi izborni ciklusi diljem svijeta, uključujući i predsjedničke izbore u SAD-u 2024. godine, nevladine organizacije i nezavisni promatrači igraju ključnu ulogu u osiguravanju legitimnosti izbora. Mnoge organizacije treniraju promatrače kako bi mogli potvrditi legitimitet izbornog procesa, što bi moglo pomoći u jačanju povjerenja javnosti u izborni rezultat. Uloga ovih organizacija postaje posebno važna u politički podijeljenim društvima, gdje su sumnje u izborni proces izrazito izražene.
Kako bi se smanjila polarizacija uvjerenja i povećala transparentnost izbora, potrebno je dodatno ojačati ulogu nezavisnih promatrača. Oni moraju biti prepoznati kao nepristrani i potpuno posvećeni istini kako bi mogli efikasno potaknuti ljude na prihvaćanje stvarnih rezultata. Uloga ovih entiteta posebno je važna u trenucima političke nesigurnosti, gdje su sumnje u izborni proces najizraženije.
Značaj istraživanja za buduće izbore
Kako se bliže predsjednički izbori u SAD-u, studija nudi važne uvide u to kako se može poboljšati proces opovrgavanja dezinformacija i smanjiti polarizacija u društvu. Ključ leži u educiranju birača, poticanju dijaloga i osnaživanju nezavisnih organizacija koje mogu potvrditi točnost izbornog procesa. S obzirom na sve veću ulogu društvenih mreža u širenju dezinformacija, bitno je razviti nove strategije za prepoznavanje i opovrgavanje lažnih informacija na učinkovit način.
Na kraju, iako opovrgavanje dezinformacija ne djeluje uvijek kako se očekuje, ovo istraživanje pruža optimizam. Uz prave uvjete, ljudi mogu promijeniti svoja mišljenja i prihvatiti činjenice koje su u skladu sa stvarnim događajima. Razumijevanje tih procesa ključno je za buduće izbore, ne samo u SAD-u, već i diljem svijeta.
Izvor: Massachusetts Institute of Technology
Kreirano: utorak, 22. listopada, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!