Virtualna stvarnost (VR) mogla bi značajno promijeniti život osobama s intelektualnim teškoćama, omogućujući im brže učenje praktičnih životnih vještina bez potrebe za oslanjanjem na skrbnike. Prema novom istraživanju, VR tehnologija omogućava sudionicima da na brz i učinkovit način steknu nove vještine.

Australski istraživači usporedili su učinkovitost imerzivne VR tehnologije i neimerzivnih virtualnih okruženja u učenju 36 odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. Istraživanje se fokusiralo na učenje razvrstavanja otpada, uključujući opći otpad, vrtni otpad i organski otpad. Sudionici su sudjelovali u 12 virtualnih trening sesija, a rezultati su pokazali da je skupina koja je koristila VR headsete postigla znatno bolje rezultate u stvarnom životu u usporedbi s onima koji su koristili tablet uređaje.

Ova istraživanja provela su Sveučilište Južne Australije i UNSW Sydney, a rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Intellectual Disability Research.

Imerzivna tehnologija za bolje razumijevanje
Prema profesoru Tobiasu Loetscheru sa Sveučilišta Južne Australije, osobe s intelektualnim teškoćama često trebaju dodatno vrijeme kako bi shvatile i vizualizirale koncepte, a VR headseti omogućuju im da iskuse realistične svjetove i uče kroz praktična iskustva.

"Naše istraživanje pokazuje da 'učenje kroz rad', poznato i kao iskustveno učenje, može biti učinkovitije za ovu skupinu u usporedbi s pasivnim metodama učenja," kaže profesor Loetscher. "U našoj studiji, skupina koja je koristila VR ne samo da je pokazala poboljšanja u stvarnom svijetu odmah nakon treninga, nego su ta poboljšanja bila održiva i tjedan dana kasnije, za razliku od neimerzivne skupine."

Kontrolirani uvjeti za sigurno učenje
Dr. Stefan Michalski, istraživač s UNSW-a, ističe da imerzivna virtualna stvarnost omogućuje pojedincima sudjelovanje u aktivnostima u sigurnom, kontroliranom i ponovljivom okruženju. "Mogućnosti za osobe s intelektualnim teškoćama da sudjeluju u praktičnom učenju često su minimalne zbog zabrinutosti oko rizika od ozljeda, vremenskih ograničenja i nedostatka obuke osoblja," objašnjava dr. Michalski.

"Imerzivna VR simulira stvarne situacije, pružajući osjećaj fizičke prisutnosti u okruženju bez stvarnih rizika."

Većina osoba s intelektualnim teškoćama suočava se s izazovima u obavljanju osnovnih životnih vještina kao što su kuhanje, tuširanje i čišćenje bez pomoći skrbnika. Te poteškoće onemogućuju njihovu samostalnost i smanjuju kvalitetu života, što naglašava potrebu za učinkovitijim metodama razvoja životnih vještina u ovoj populaciji, navodi Andrew Franze, student s počastima na Sveučilištu Južne Australije i prvi autor istraživanja.

Oprez pri korištenju VR tehnologije
Iako je VR tehnologija općenito dobro prihvaćena, istraživanje je identificiralo i moguću pojavu "cybersicknessa" ili mučnine prilikom korištenja 3D headseta. U ovom istraživanju samo je jedna osoba iz VR skupine prijavila osjećaj vrtoglavice, a simptomi su bili kratkotrajni. Većina sudionika uživala je u korištenju VR tehnologije, iako je kod nekih postojala početna nesigurnost pri korištenju headsetova.

Istraživači su u ovoj studiji koristili zadatak upravljanja otpadom, no navode da bi se imerzivni VR treninzi mogli koristiti za poučavanje drugih osnovnih vještina kao što su kuhanje i sigurnost u kuhinji, osobna higijena, snalaženje u javnom prijevozu i socijalne vještine.

"Iako postoje sve veći dokazi o korisnosti VR-a, potrebno je premostiti jaz između istraživanja i implementacije kako bi više ljudi moglo imati koristi od ove tehnologije," ističe dr. Michalski. "Naš trenutni rad usmjeren je na rješavanje neispunjenih zdravstvenih potreba osoba s intelektualnim teškoćama, koristeći VR za pripremu pojedinaca za interakcije s zdravstvenim sustavom, smanjujući strah i anksioznost povezane s odlaskom liječniku."

Ovo istraživanje financirali su Channel 7 Children’s Research Foundation i Orana Australia Ltd.

Izvor: Australia's University of Enterprise