Ubrzano starenje mozga zbog loše kvalitete sna kod osoba u srednjoj životnoj dobi izaziva sve veću zabrinutost među znanstvenicima i stručnjacima. Nedavna istraživanja objavljena u listopadu 2024. godine pokazala su povezanost između poremećaja spavanja i ubrzanog procesa starenja mozga. Loša kvaliteta sna, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i buđenje usred noći, dovodi do negativnih promjena na mozgu koje su zabilježene već u kasnijoj srednjoj dobi, čak i prije 60-ih godina života. Te promjene uključuju smanjenje volumena određenih područja mozga, što može pridonijeti kasnijem razvoju kognitivnih problema, poput demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti.
Istraživanje, koje je provela Američka akademija neurologije, pratilo je 589 ispitanika kroz gotovo dva desetljeća. Ispitanici su ispunjavali detaljne upitnike o svom načinu spavanja, a nakon petnaest godina obavljena su im neurološka skeniranja mozga. Podaci prikupljeni tijekom istraživanja otkrili su zanimljivu povezanost između kvalitete sna u ranoj srednjoj dobi i promjena u strukturi mozga u kasnijim godinama života. Posebno se pokazalo da osobe s lošom kvalitetom sna, uključujući česte noćne buđenja, bilježe znakove povišene 'starosti' mozga, što sugerira da je njihov mozak u prosjeku tri godine stariji od mozgova njihovih vršnjaka sa zdravim snom.
Povezanost između sna i neurodegenerativnih promjena
Znanstvenici su u istraživanju koristili sofisticirane metode strojnog učenja za analizu skenova mozga kako bi procijenili neurološku starost svakog ispitanika. Istraživanjem je utvrđeno da ispitanici s lošom kvalitetom sna pokazuju znakove moždane starosti za 2,6 godina više od ispitanika koji imaju dobru kvalitetu sna. Osobe koje su imale tek povremene probleme sa snom također su pokazivale ubrzano starenje mozga, iako u manjoj mjeri, s razlikom od prosječno 1,6 godina.
Glavna obilježja sna koja su povezana s ubrzanim starenjem mozga uključuju poteškoće pri usnivanju, nemogućnost ostanka u dubokom snu, rano jutarnje buđenje i opću lošu kvalitetu sna. Znanstvenici ističu da se negativne posljedice na mozak manifestiraju kada su ovi problemi prisutni dugoročno. Ova otkrića dodatno potvrđuju važnost kontinuiranog i kvalitetnog sna za očuvanje kognitivnog zdravlja te ukazuju na potencijalne rizike kojima su izloženi ljudi koji zanemaruju važnost sna.
Utjecaj dugotrajnih poremećaja sna na kognitivne sposobnosti
Poremećaji sna često se smatraju simptomima stresa ili ubrzanog načina života, ali sve je više dokaza da oni mogu imati trajne posljedice na mozak. Naime, osobe koje imaju problema s nesanicom ili buđenjem usred noći sklonije su razvoju kognitivnih oštećenja. Znanstvena zajednica sve više prepoznaje ulogu kvalitete sna u održavanju mentalnog zdravlja, a najnovija istraživanja pokazuju da nedostatak sna može uzrokovati kumulativne štete na moždanim strukturama koje su povezane s procesima memorije i učenja. U nekim slučajevima, promjene koje se događaju u mozgu kod osoba s dugotrajnim poremećajem sna vrlo su slične onima kod osoba s Alzheimerovom bolešću.
Dr. Kristine Yaffe, profesorica neurologije sa Sveučilišta u Kaliforniji, San Francisco, naglašava da je prevencija ključna za smanjenje rizika od neurodegenerativnih bolesti. „Održavanje dobrog ritma sna i izbjegavanje stresora koji ometaju san može dugoročno zaštititi mozak,” tvrdi dr. Yaffe, dodajući da tehnike poput meditacije, pravilne prehrane i redovite tjelovježbe mogu značajno poboljšati kvalitetu sna.
Fokus na kvalitetu, a ne količinu sna
Iako je u prošlosti veća pozornost bila usmjerena na duljinu sna, današnja istraživanja ukazuju na to da kvaliteta sna igra važniju ulogu u očuvanju kognitivnog zdravlja nego sama količina. Kvalitetan san uključuje cikluse dubokog sna koji omogućavaju tijelu i mozgu oporavak od dnevnih aktivnosti i stresova. Kod osoba koje redovito pate od lošeg sna, tijelo nije u mogućnosti obnoviti energetske resurse, što može dovesti do nakupljanja štetnih proteina u mozgu, kao što su beta-amiloid i tau, koji su povezani s Alzheimerovom bolešću.
Ovo istraživanje ukazuje da čak i male promjene u načinu spavanja, kao što je uvođenje redovitih vremena za odlazak na spavanje i buđenje, mogu imati dugoročne pozitivne efekte na zdravlje mozga. Stručnjaci također preporučuju izbjegavanje alkohola i kofeina prije spavanja, kao i korištenje tehnika opuštanja, poput laganih istezanja ili meditacije, koje mogu pomoći kod lakšeg usnivanja.
Budući koraci i prevencija
Buduća istraživanja trebala bi se usredotočiti na daljnje razjašnjavanje mehanizama kojima loš san utječe na mozak i kognitivne funkcije. Mnogi stručnjaci vjeruju da će pronalaženje učinkovitih načina za poboljšanje sna u srednjoj dobi biti ključno u prevenciji demencije i drugih oblika neurodegeneracije u kasnijoj životnoj dobi. U tom smislu, edukacija i svijest o važnosti kvalitetnog sna trebali bi postati prioriteti u zdravstvenim politikama, a dodatne investicije u istraživanja bi mogle otvoriti put za nove terapijske metode i intervencije.
Izvor: American Academy of Neurology
Kreirano: petak, 25. listopada, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!